Beton br.49
Utorak 08. jul 2008.
Piše: Redakcija Betona

Samardžić, Radovan

SAMARDŽIĆ, dr Radovan (22. oktobar 1922. Sarajevo - 1. februar 1994. Beograd), mogao je postati jedan od najboljih srpskih istoričara da se nije povinovao političkim zahtevima Odeljenja istorijskih nauka SANU, što ga je naposletku upropastilo i degradiralo kao naučnika. Školovao se u Sarajevu i Beogradu. Doktorirao je kod Jorja Tadića na temi Dubrovački pesnik i diplomata Jaketa Palmotić (1956). Bio je šef Katedre za opštu istoriju novog veka na beogradskom Filozofskom fakultetu. Stručno se usavršavao u Parizu (1957-1958) kod Fernana Brodela, kao i na Institutu za evropsku istoriju u Majncu (1967-1968). Prva i najbolja faza ovog istoričara obeležena je brodelovskim istraživanjem prošlosti Dubrovnika koja je krunisana kapitalnom knjigom Veliki vek Dubrovnika (1962). Druga faza se ogleda u pomeranju naučnog fokusa ka istoriji Osmanskog carstva. Blistavi trenutak ovog Samardžićevog perioda predstavlja njegovo centralno delo, velika biografija Mehmed Sokolović (1971) koja će, paradoksalno, ovog istoričara izvesti na svetlo nacionalne naučne scene. Pažljivim istraživanjem, moglo bi se utvrditi kako je baš ovo delo bitno uticalo na trasiranje Samardžićevog potonjeg naučnog rada i političkog delovanja. Naime, epicentar ove studije je u konverziji vere Mehmed-paše, kao i u ispunjavanju velikog nacionalnog zadatka koji proizilazi iz sećanja na pređašnji identitet (izgradnja ćuprije u Višegradu, organizovanje Pećke patrijaršije itd). Na jednom mestu u biografiji Mehmed-paše, Samardžić iznosi podatke kako se paša povremeno predstavljao kao naslednik srpskih despota, te da je na samrti zahtevao da mu iz turskih hronika čitaju deo o kosovskom boju. Ukratko, ovo je formula koju je Radovan Samardžić dosledno pratio i u svom životu. U jednom trenutku, on je i sam napravio konverziju od naučnika ka političaru. U nameri da dosledno „bude na polzi svome rodu“, on je ušao u novu fazu svoga rada. Počeo je da se bavi sudbinom srpskog naroda uopšte. Međutim, kao i u Samardžićevoj interpretaciji ličnosti Mehmed-paše, sve je to vodilo ka temi nad temama - Kosovu. Kosovska faza dr Samardžića je bogata, nacionalistički plitka i bezvredna u naučnom smislu, ali izuzetno važna za svako buduće istraživanje tadašnje političke klime. U junu 1985, on ulazi u „Odbor za pripremu Memoranduma“ na kome će raditi sa ostalim članovima Odbora. Radovan Samardžić objavljuje knjige Kosovo i Metohija u srpskoj istoriji (1989) i Kosovsko opredeljenje (1990). U seriji susreta sa predstavnicima naučne elite, čime je nastojao da pokaže stepen harmonizacije odnosa između politike i nauke, Slobodan Milošević prima dr Radovana Samardžića kao predstavnika SKZ-a 11. decembra 1990. Godinu dana kasnije, dr Samardžić ispred Odbora SANU za prikupljanje građe o genocidu nad Srbima organizuje skupove na ovu temu i kasnije potpisuje izdanja kao urednik (Genocid nad Srbima u II svetskom ratu, Ratni zločini i zločini genocida 1991-1992). U tom trenutku, dr Samardžić je na stanovištu da je protiv Srba pokrenut „opšti genocid“, pa kao poznavalac istorije Dubrovnika, u vreme napada na ovaj grad, izjavljuje da tamošnje prilike „nisu opasne“, te da je „to prostituisani grad hotelijera, gde dolaze američke babe, britanski pederi, glupi Francuzi i nemačke daktilografkinje“.
Danas o dr Radovanu Samardžiću javno govori uglavnom njegov sin, takođe istoričar i političar - dr Nikola Samardžić, koji ga diljem bivše Jugoslavije predstavlja kao vrhunskog istoričara. Nikola Samardžić abolira svog oca od istorijske odgovornosti. Pritom, očev Memorandum (koji je on jednoga dana slučajno našao u „tatinoj torbi“ dok je „tražio banane“) vidi kao „tekst napisan vrlo rđavim stilom“ a ne kao napalm-bombu srpskog nacionalizma. Dr Nikola Samardžić je u to vreme kao jedan od najmilitantnijih saradnika kragujevačkih Pogleda i sam bio na pozicijama svoga oca. Suočavanje sa „mračnim gepekom“ sopstvene porodične prošlosti moglo bi označiti početak prave tranzicije ovog političara, koji nam se uporno želi predstaviti kao liberal.

REAKCIJA! ŠTEMOVANJE
Bulevar zvezda arhiva

2013.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.