Beton br.24
Utorak 24. jul 2007.
Piše: Redakcija Betona

Avramov, Smilja

AVRAMOV, Smilja (1918), revizionistkinja istorije, kreatorka mapa, konspirološkinja, ideološkinja Miloševićeve politike i jedna od važnijih borkinja iz sektora za odbranu i opravdanje srpskih zločina. U periodu od 1949. do 1985. bila je redovna profesorka Međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu. Doktorirala je 1956. na temi “Načelo poštovanja međunarodnih ugovora i mogućnost njihove revizije” i od tih dana se nije mnogo udaljavala od zacrtanog kursa. Neprestano se bavila revizijom prava i prošlosti što je unela i u svoj udžbenik Međunarodno javno pravo koji je od 1962. do danas imao preko 18 izdanja. Radi se o jedinom udžbeniku iz te oblasti koji se kod nas koristi na svim pravnim školama. Udžbenik je obogaćen doktrinom borbe protiv Novog svetskog poretka i čitavim spektrom emocija, od mučeništva, preko besa i jeda, do obraćanja bogovima za pravdu. Smilja Avramov je potpuno relaksirala Međunarodno pravo, unevši novi multidisciplinarni pristup materiji, sagladavajući činjenice sa aspekta prava, istorije, kosmologije (pogledati njen tekst iz 1992. pod naslovom “Pravni problemi kosmičkog postranstva”), konspirologije i ostalih priznatih i nepriznatih disciplina. Poput Koste Mihailović a (sa kojim je bila deo Miloševićevog ekspertskog tima za podelu Bosne), svoju vanrednu političku aktivnost je započela tek po umirovljenju. Aktivno je učestvovala u pripremanju klime za rat, oprobavši se u sferi vizuelnih umetnosti. Sa Mloradom Ekmečićem bila je koautorka izložbe pod naslovom Genocid nad Srbima: 1941-1945, 1991/92. koja je 1992. postavljena u Muzeju primenjene umetosti. Lična pasija joj je tajna politika Vatikana (Opus Dei: novi krstaški pohod Vatikana), a omiljene reči u konspirološkom diskursu “etnocid”, “genocid”, “homocid”, “masovna pogubljenja”. U tom svetlu je u više navrata tumačila Titovu političku biografiju. Jedna je od osnivača Odbora za zaštitu srpskog naroda od Haškog tribunala (1995). Članica je Međunarodnog odbora za istinu o Radovanu Karadžiću. Bila je prva svedokinja (sa liste od 1600 svedoka) odbrane Slobodana Miloševića pred Haškim tribunalom 2004, kao i dve godine kasnije na suđenju Milanu Martiću, doduše preko video linka.
Nakon smene Miloševića, vrlo negativno je ocenila novo političko rukovodstvo Srbije. Jedinu svetlu tačku je videla u svom bivšem studentu - Vojislavu Koštunici, koga je jednom prilikom opisala kao „časnog čoveka“. Svoju drugu mladost, dr Avramov doživljava na tribinama u organizaciji Dveri i Nomokanona, o čemu nas nadahnuto izveštava kolumnista Antonić.

Noćni revizionizam

Bulevar zvezda arhiva

2013.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.