Beton br.207
Četvrtak 23. maj 2019.
Piše: Jelena Veljić
67 je previše!
Sredinom maja tri sindikalne centrale iz Hrvatske završile su prikupljanje potpisa građana/ki za referendum protiv podizanja starosne granice i uvođenja dodatnih restrikcija za odlazak u penziju.
Povod za ovu akciju predstavlja dugogodišnje državno nametanje sve strožijih uslova za odlazak uz penziju. Prevremeni odlazak u penziju destimuliše se povećanjem procenta umanjenja penzije za svaki mesec ranijeg penzionisanja, a povećava se i starosna granica za odlazak u penziju. Prema aktuelnim propisima, naime, uslov za penziju je 41 godina radnog staža; pored toga, svi rođeni 1963. i kasnije, moraće da rade i sa više od 65 godina starosti, a oni rođeni nakon 1966. godine moći će da se penzionišu tek sa 67.
U postojećim uslovima rada i poslovanja, koji podrazumevaju sve teže dolaženje do posla, rad na atipičnim ugovorima, prekarni rad, rad na određeno uz česte periode nezaposlenosti, ili radni angažman bez obračunatog staža, biće sve teže uopšte ispuniti uslov za penzionisanje. U tom kontekstu, uz obimne pripreme, inicijativu za prikupljanje potpisa zvanično su pokrenule sredinom marta tri sindikalne centrale: Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS). Kako bi inicijativa uspela, bilo je neophodno prikupiti potpise najmanje 10% biračkog tela, odnosno najmanje 373.568 potpisa.
Tokom dve nedelje, od 27. aprila do 11. maja, građani i građanke Hrvatske imali su priliku da potpisom podrže vraćanje starosnog uslova za odlazak u penziju na 65 godina i ublažavanje kažnjavanja prevremenog penzionisanja. Tri dodatna zahteva obuhvataju i sporije izjednačavanje uslova za penzionisanje žena i muškaraca, pravo na prevremenu starosnu penziju sa 60 godina i 35 godina staža i pravo na penziju za dugogodišnjeg osiguranika sa 60 godina i 41 godinom staža.
Prikupljanje potpisa odigravalo se u 200 gradova i opština širom Hrvatske, a u poduhvatu je učestvovalo više od 4000 aktivista/kinja i volontera/ki. Pored velikog broja lokalnih levih, progresivnih organizacija koje su podržavale i prethodne referendumske inicijative za zaštitu javnih dobara (Mreža mladih Hrvatske, BRID - Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Pravo na grad i Zelena akcija), podrška je stigla i iz inostranstva, a uputili su je pored ostalih Evropska federacija sindikata javnih usluga, Radnička grupa Evropskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESO), Italijanska opšta konfederacija rada (CGIL), Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC), Evropska konfederacija sindikata (ETUC), Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS), Regionalni savet sindikata “Solidarnost”, Savez slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS).
Nakon dve nedelje prikupljanja potpisa, Inicijativa je 12. maja objavila pobedu. U tom trenutku, iz centrale je saopšteno da je prema pristiglim podacima sakupljeno i više od 600.000 potpisa da pred Saborom pokrenu pitanje raspisivanja državnog referenduma o dobu za odlazak u penziju i penalizaciji prevremenih penzionisanja.
Samo referendumsko pitanje dato je u formi predloga za donošenje zakona o izmenama Zakona o mirovinskom osiguranju. U tom smislu, ukoliko do raspisivanja referenduma dođe, građani i građanke bi imali prilike da se izjasne o sindikalnom predlogu za izmenu Zakona. Ukoliko dođe - s obzirom na prethodna iskustva sa sličnim akcijama. Naime, sindikatima ovo nije prva inicijativa za referendum. Iste sindikalne centrale imaju iza sebe 3 uspešne inicijative - 2010. godine protiv izmena Zakona o radu, 2014. godine protiv outsourcing-a u javnim službama i 2014. protiv monetizacije autoputeva („Ne damo naše autoceste“). Iako je prikupljanje potpisa u sva tri slučaja bilo uspešno, referendumi nisu bili raspisani. Ipak, kako navode sindikati, akcije su ostvarile svoj cilj – vlada je u sva tri slučaja odustala od svojih namera.
U postojećim uslovima rada i poslovanja, koji podrazumevaju sve teže dolaženje do posla, rad na atipičnim ugovorima, prekarni rad, rad na određeno uz česte periode nezaposlenosti, ili radni angažman bez obračunatog staža, biće sve teže uopšte ispuniti uslov za penzionisanje. U tom kontekstu, uz obimne pripreme, inicijativu za prikupljanje potpisa zvanično su pokrenule sredinom marta tri sindikalne centrale: Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS). Kako bi inicijativa uspela, bilo je neophodno prikupiti potpise najmanje 10% biračkog tela, odnosno najmanje 373.568 potpisa.
Tokom dve nedelje, od 27. aprila do 11. maja, građani i građanke Hrvatske imali su priliku da potpisom podrže vraćanje starosnog uslova za odlazak u penziju na 65 godina i ublažavanje kažnjavanja prevremenog penzionisanja. Tri dodatna zahteva obuhvataju i sporije izjednačavanje uslova za penzionisanje žena i muškaraca, pravo na prevremenu starosnu penziju sa 60 godina i 35 godina staža i pravo na penziju za dugogodišnjeg osiguranika sa 60 godina i 41 godinom staža.
Prikupljanje potpisa odigravalo se u 200 gradova i opština širom Hrvatske, a u poduhvatu je učestvovalo više od 4000 aktivista/kinja i volontera/ki. Pored velikog broja lokalnih levih, progresivnih organizacija koje su podržavale i prethodne referendumske inicijative za zaštitu javnih dobara (Mreža mladih Hrvatske, BRID - Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Pravo na grad i Zelena akcija), podrška je stigla i iz inostranstva, a uputili su je pored ostalih Evropska federacija sindikata javnih usluga, Radnička grupa Evropskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESO), Italijanska opšta konfederacija rada (CGIL), Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC), Evropska konfederacija sindikata (ETUC), Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS), Regionalni savet sindikata “Solidarnost”, Savez slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS).
Nakon dve nedelje prikupljanja potpisa, Inicijativa je 12. maja objavila pobedu. U tom trenutku, iz centrale je saopšteno da je prema pristiglim podacima sakupljeno i više od 600.000 potpisa da pred Saborom pokrenu pitanje raspisivanja državnog referenduma o dobu za odlazak u penziju i penalizaciji prevremenih penzionisanja.
Samo referendumsko pitanje dato je u formi predloga za donošenje zakona o izmenama Zakona o mirovinskom osiguranju. U tom smislu, ukoliko do raspisivanja referenduma dođe, građani i građanke bi imali prilike da se izjasne o sindikalnom predlogu za izmenu Zakona. Ukoliko dođe - s obzirom na prethodna iskustva sa sličnim akcijama. Naime, sindikatima ovo nije prva inicijativa za referendum. Iste sindikalne centrale imaju iza sebe 3 uspešne inicijative - 2010. godine protiv izmena Zakona o radu, 2014. godine protiv outsourcing-a u javnim službama i 2014. protiv monetizacije autoputeva („Ne damo naše autoceste“). Iako je prikupljanje potpisa u sva tri slučaja bilo uspešno, referendumi nisu bili raspisani. Ipak, kako navode sindikati, akcije su ostvarile svoj cilj – vlada je u sva tri slučaja odustala od svojih namera.
Armatura arhiva