Beton br.141
Ponedeljak 18. januar 2016.
Piše: Uredništvo Biltena

DANSKA DRŽAVNA HAJDUČIJA


Kada je krajem prošle godine objavljena informacija kako danska vlada razmatra mogućnost da izbjeglicama prilikom ulaska u zemlju otima vrijednu imovinu koju nose sa sobom, kao npr. nakit ili gotovinu, velik dio novinara bio je uvjeren da je riječ o – satiri. Nevjerica je razumljiva, osobito ako se uzme u obzir kako je slična praksa u Europi poznata od ranije. Naime, prije sedamdeset i nešto godina, oduzimanje vrijedne imovine za dobar dio europskih Židova neposredno je prethodilo utrpavanju u stočne vagone i vožnji na “tuširanje plinom”. Iako je i sudbina mnogih danskih Židova bila slična, ta se skandinavska zemlja ponosi činjenicom da je većina njezinog židovskog stanovništva preživjela Holokaust, te da su se mnogi Danci angažirali u njihovom prebacivanju u susjednu Švedsku – iako dakako često u zamjenu za njihovu cjelokupnu imovinu.


No danska se vlada nije dala smesti historijskim analogijama, pa je svoj prijedlog poslala parlamentu koji će ga – procjenjuje većina medija – vrlo vjerojatno izglasati 26. januara. Vlada je dakako nastojala dati neko opravdanje za taj postupak, navodeći kako se neće oduzimati predmeti “sentimentalne vrijednosti” poput vjenčanih prstena, niti predmeti od praktične primjene poput mobitela, doduše samo ako ti predmeti nisu “značajne vrijednosti”. Ministar pravosuđa Søren Pind tako je pokušao umanjiti značaj ove mjere objašnjavajući kako će se ona odnositi “npr. na izbjeglice koje sa sobom nose kofere dijamanata”. Takve izbjeglice doduše još nisu zabilježene, a ministar je svoju izjavu morao povući nakon kritika – s desna. Danska narodna stranka koja podržava vladu zahtijevala je da se eksplicitno navede da će se mjera odnositi i na predmete znatno manje vrijednosti.


søren Pind

Søren Pindova teorema: Ne nosite kofere pune dijamanata ako želite da emigrirate u Dansku


Skandinavska praktičnost


Tako je naposljetku odlučeno da će se zapljenjivati sva imovina iznad 1300 eura, iznosa za koji danska vlada procjenjuje da je izbjeglicama dovoljan za život, iako se radi o svega polovici prosječne mjesečne plaće u toj zemlji. Zaplijenjeni ostatak trebao bi se navodno koristiti za “zbrinjavanje izbjeglica”. No trošak tog “zbrinjavanja” sasvim je arbitrarno određen, a jednako će arbitrarno biti procijenjena i vrijednost imovine izbjeglica. Nju će na licu mjesta procjenjivati policija, kao i eventualnu “sentimentalnu vrijednost” pojedinih predmeta. Prijedlog zakona također elegantno ignorira jednu važu činjenicu: većina izbjeglica koje ulaze u Dansku naime ne ostaje tamo, već odlazi u Švedsku. “Oduzimanje imovina radi pokrivanja troškova smještaja” tako prije ostavlja dojam drumskog razbojništva, dakako zakonski uređenog i institucionaliziranog.

No da stvar bude gora, oduzimanja imovina neće se ograničiti na sačekuše na putu, već će se odnositi i na izbjeglice koje su već u zemlji. Drugim riječima, policija će na temelju rasnog profiliranja sada moći ne samo legitimirati, nego i na licu mjesta džepariti one koji izgledaju previše strano. Po svemu sudeći, nakon što su sredinom prošle godine naivno najavljivale da će “zaustaviti izbjeglički val” borbom protiv krijumčara ljudi, europske su se zemlje sada odlučile uključiti u taj biznis. I dok su pljačkanja i iskorištavanja izbjeglica na ruti – bilo od strane krijumčara, bilo od strane taksista i drugih prijevoznika – široko osuđivani, državna pljačka izbjeglica već je pokupila simpatije mnogih europskih političara. Uz puno manje pompe, Švicarska je vlada sinoć objavila sličnu mjeru, samo s nešto većim apetitima.


Mnoge vlade, poput primjerice mađarske, mogle bi sada požaliti što su zatvorile granice za izbjeglice i izgradile “zid”, jer su zbog svojeg geografskog položaja u boljoj poziciji da se domognu izbjegličke imovine. Istočnjačke su se vlade u svojoj karakterističnoj kratkovidnosti lišile imovine koje se znao domoći skandinavski osjećaj za praktično. Ujedinjeni narodi su naravno ogorčeno upozorili kako ovakvi postupci izravno krše međunarodne konvencije o izbjeglicama potpisane nakon Drugog svjetskog rata. Danski premijer Lars Lokke Rasmussen hladno je odgovorio kako bi međunarodne konvencije osmišljene radi sprječavanja ponavljanja događaja poput Holokausta ionako trebalo – ukinuti.


http://www.bilten.org/?p=11102
Armatura arhiva

2017.

2016.

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.